o namauslugeproizvodigalerijakorisni savetikontakt englishsrpski
 
 

 

 

Osnovne oznake guma

 

175/70 R 13 82 T

 

 

175

Širina gazećeg sloja gume u milimetrima

75

Profil - odnos između visine bočnog zida i širine gazeće površine (protektora) izražen u procentima

R

Označava radijalnu kontrukciju

13

Prečnik felne (u inčima - colima)

82

Indeks opterećenja, koji vam omogućuje da izračunate maksimalno opterećenje iz tabela

T

Brzinska kategorija

 

 

Indeksi brzine

 

Indeks brzine označava maksimalnu brzinu u km/h za koju je guma testirana.

 

 

Indeks

km/h

Indeks

km/h

N

150

H

210

Q

160

V

240

R

170

W

270

S

180

Y

300

T

190

ZR

preko 240

U

200

 

 

 

 

Indeksi nosivosti

 

 

Indeks

Nosivost [kg]

Indeks

Nosivost [kg]

71

345

91

615

72

355

92

630

73

365

93

650

74

375

94

670

75

387

95

690

76

400

96

710

77

412

97

730

78

425

98

750

79

437

99

775

80

450

100

800

81

462

101

825

82

475

102

850

83

487

103

875

84

500

104

900

85

515

105

925

86

530

106

950

87

545

107

975

88

560

108

1000

89

580

109

1030

90

600

110

1060

 

 

Centriranje (reglaža) trapa

 

Centriranje trapa se sastoji od podešavanja uglova točkova tako da su oni normalni na podlogu (horizontalu) i međusobno paralelni. Svrha ovog podešavanja je povećanje trajnosti gume i bolje držanje pravca automobila na ravnom putu. Geometrija vozila međutim nekada može biti narušena, sto prouzrokuje i nepravilan rad koji se odražava na gume. Naime, neujednačeno trošenje prednjih i zadnjih guma, kao i zanošenje vozila u jednu stranu u toku vožnje, mogu ukazati na nepravilno centriranje trapa. Nekad je potrebno centriranje "prednjeg trapa" a nekada sva četiri točka. To zavisi od konkretne situacije i od tipa automobila

 

 

Balansiranje točkova

 

Balansiranje je postupak kojim se uravnotežuju mase točkova na različitim stranama iste osovine dodavanjem olovnih tegova na felnu. Na točak, kao i na svako drugo telo, prilikom obrtanja oko neke ose deluje centrifugalna sila. Ukoliko nije uravnoteženo (masa tela nije ista sa svake strane ose) javlja se debalans koji se manifestuje podrhtavanjem volana, već pri brzinama većim od 70 km/h, ili podrhtavanjem celog vozila.

Guma se pri balansiranju uravotežuje olovom, pločicama ili bušenjem. Najbolje je izvršiti balansiranje sva četiri točka zato što automobil može da trese i ako su prednji točkovi balansirani, a zadnji nisu. Debalans zadnjih točkova se može prenositi i osetiti čak i na volanu ili na celom vozilu.

Ako se balansiranje ne uradi na vreme gume se troše brže i neravnomernije, stradaju ležajevi, amortizeri i druge komponente sistema oslanjanja. Svaki put kada se gume montiraju na točak i kad se ponovo stavljaju nakon popravke moraju se balansirati.

Ako je guma ili felna kriva, javiće se podrhtavanje na nekim brzinama, ali pre ili posle tih brzina nestaje. Na primer, između 80-90, 100-110 ili 130-140km/h, ili na malim brzinama gde vozilo ne “trese”, ali se javlja takozvano ljuljanje volana. To se može izbeći samo stavljanjem jedne ili više novih guma, a ako je felna kriva—njenom zamenom ili ispravljanjem.

U balansiranju se koristi više vrsta olova zbog različitosti felni, tj. njihovih ivica. Olovo koje ne odgovara felni lako otpada sa nje, a onda predstavlja opasnost, pa se preporučuje pre svega onima koji balansiraju da o tome vode računa.

 

 

Rotacija guma

 

Rotacija guma je premeštanje guma s jednog na drugi točak s namerom da se postigne ravnomerno trošenje guma. Rotaciju je potrebno izvršiti zbog nejednakog trošenja guma na različitim pozicijama na vozilu.

Raspodela mase na prednjoj i zadnjoj osovini je kod svih vozila različita, što dovodi do neravnomernog trošenja guma. Kod vozila sa zadnjom vučom raspodela masa je približno 50:50. Kod vozila s prednjom vučom diferencijal se nalazi napred i prednja osovina je više opterećena, tako da je raspodela mase oko 60:40 u korist prednje osovine. To znači da se prednje gume brže troše jer trpe skoro dva puta veće opterećenje od zadnjih, posebno ako se uzme u obzir da prednje gume podnose dodatno naprezanje prilikom kočenja. Zato se kod vozila s prednjom vučom rotacija guma mora vršiti češće.

Zbog nejednake dubine šare prednjih u odnosu na zadnje gume, lošije je kočenje i upravljivost, posebno na mokrom putu. Ako ne rotirate gume na vreme, moraćete da menjate obe prednje gume odjednom tako da ćete sve vreme imati gume s različitom dubinom šare.

Skretanje automobila izaziva nejednako trošenje guma, prednje gume se više troše. Smatra se da su desne krivine oštrije od levih što prouzrokuje veće trošenja guma. U zemljama u kojima se vozi desnom stranom, bočni zid gume se više oštećuje i troši jer se pri parkiranju njime udara u trotoar.

Mehanički problemi na vozilu mogu biti uzrok naravnomernog trošenja guma. Točak koji nije centriran biće vučen od strane drugih točkova, tako da će se više trošiti. Ako točkovi nisu balansirani ili nije izvršeno centriranje trapa, vozilo će skretati kada se pusti volan. Vozač stalno ispravlja vozilo i gume skreću, što takođe izaziva neravnomerno trošenje.

Takođe ako se pritisak u gumama razlikuje, neke su previše naduvane a neke izduvane, gume se neće ravnomerno trošiti. Kada je pritisak iznad propisanog više se troši srednji deo protektora, a kada je ispod propisanog više se troši spoljni deo protektora. Rotacija u tom slučaju neće pomoći sve dok pritisak u gumama ne bude propisan.

 

 

M+S oznaka na auto gumama

 

Ako ne znate značenje ovih oznaka na gumama, znajte da ni najvećim evropskim prodavcima guma to nije potpuno jasno. Razlog je to što ni u EU ne postoji zakonski propisana definicija zimskih guma.

Ipak, ECE propis br. 30 EU direktive 92/23 i §36 nemačkog Strassenverkehrs-Zulassungs Ordnung (nemački saobraćajni propisi), kažu da bi zimske gume trebalo uvek da nose oznaku M+S, M&S ili M.S. To znači, da se sve gume s tim oznakama, uključujući i neke letnje, mogu smatrati odgovarajućim zimskim gumama.

Dakle, oznaka M+S ne znači da je guma obavezno zimska, može biti zimska guma ili guma za sve sezone.

 

 

Zašto zimske gume?

 

Zimske gume su konstruisane tako da efikasno odvode vodu ispod gume i tako smanje rizik od akvaplaninga. Toplota koja nastaje usled trenja guma i podloge topi vrhove ledenih kristala i stvara tanak sloj vode između guma i podloge koji je klizav. Sitne pore koje se nalaze u gazećoj površini zimskih guma konstruisane su tako da efikasno odvode vodu čime obezbeđuju veću stabilnost vozila na mokrom putu.

Zimske gume imaju znatno bolje prijanjaje i kraći zaustavni put prilikom kočenja zahvaljujući dubljoj šari. Prema testovima na ledu, sa letnjim gumama, pri brzini od 30km/h, zaustavni put kočenja iznosi 68m, a sa zimskim gumama 57m—sasvim dovoljno da se izbegne sudar!

Zimske gume su načinjene od specijalne smese sa dodatkom silike, koja se bolje ponaša na niskim temperaturama i pruža tihu i udobnu vožnju. Za razliku od letnjih, zimske gume se ne stvrdnjavaju na niskim temperaturama. Važno je pomenuti da se zimske gume ne koriste samo na snegu i ledu već i na suvoj podlozi, čim temperatura padne ispod +7°C.

U mnogim zemljama zakonom je propisano obavezno korišćenje zimskih guma, što i nas verovatno čeka u bliskoj budućnosti.

 

 

Prednosti pumpanja guma azotom

 

Propisan pritisak u gumama i njegovo održavanje azotom

 

Nedovoljno napumpane gume su uzrok 90% oštećenja guma u vožnji što ponekad može biti vrlo opasno. Koristi koje se postižu održavanjem propisnog pritiska u gumama su sledeće:

 

   Optimalna kontaktna površina gume s putem

   Manji otpor kotrljanja

  Manje i ravnomernije trošenje gazećeg sloja. Loše napumpane gume se brže troše po obodu, a prepumpane po centralnom delu gazećeg sloja.

   Bolja upravljivost, posebno pri skretanju na mokrim i zaleđenim putevima

   Ekonomična potrošnja goriva

 

Smanjeno zagrevanje gume u vožnji

 

Gume punjene azotom manje se zagrevaju nego gume napumpane komprimovanim vazduhom. Prednosti koje potiču od ove osobine azota su:

 

   Produžen vek trajanja gazećeg sloja. Koliko će gume trajati zavisi i od temperature koja se postiže u vožnji. Ako se vozi brzinama koje su blizu ili su veće od brzinskih indeksa naznačenih na gumi ili je opterećenje vozila veće nego što to dozvoljavaju indeksi opterećenja.

 

   Smanjen rizik od pucanja gume pri velikim brzinama

 

Smanjen rizik od porasta pritiska

 

Pritisak u gumama raste kada poraste temperatura. Koliko će pritisak porasti zavisi od brzine i opterećenja vozila. Kod trkačkih guma pritisak može porasti za 50% u odnosu na gume kada su hladne. Gume napumpane azotom imaju znatno manji porast pritiska sa temperaturom.

 

Azot sprečava koroziju

 

Do korozije čeličnih felni, ventila i unutrašnje žičane strukture gume dolazi zbog prisustva vode i kiseonika u vazduhu. Korišćenjem azota sprečava se korozija zato što azot slabije oksidira.

Da zaključimo, ako ne proveravate redovno pritisak u gumama onda je pumpanje guma azotom dobar izbor. Propisan pritisak u gumama se održava duže vreme, vek trajanja gume je 25% duži, potrošnja goriva manja, upravljivost bolja, vožnja udobnija i bezbednija. Gume punjene azotom se manje zagrevaju i manji je rizik od eksplozije pri velikim brzinama. Prednosti su mnogobrojne, vredi probati.

 

 

 Tekstovi su preuzeti sa sajta 4gume.com

 

O nama | Usluge | Proizvodi | Galerija | Korisni saveti | Kontakt

ONLINE Produkcija © 2009